Zimski balovi

Tradicija karnevala u Senju prTradicija karnevala u Senju prisutna je preko 3 i pol stoljeća. Naime, još je poznati putopisac i polihistorik Ivan Walvasor, putujući i boraveći u Senju pred 350 godina , u svojim putopisima pisao svu dinamičnost, kreativnost i temperament Senja i Senjana u vrijeme karnevala. O karnevalu imamo još ćitav niz  povijesnih dokumenata. Zimski karneval u Senju vrlo rano dobiva građanski  atribut, koji je posebice prisutan između dva rata prošlog stoljeća. Upravo senjska društva dala su značajan pečat bašinjenju i ćuvanju karnevalske  tradicije. Ima još mnogo živih svjedoka koji se sječaju intenzivnih maskiranih balova 30 tih godina, a koji su se i tada u pokladne subote održavali na  nekoliko mjesta u gradu, prema pravilima organizatora ili društvenom položaju i  statusu. Posebnost zimskog mesopusta u Senju jest što se posebno vrednuje u potpunosti zakrabuljena maska. Svaka mesopusna subotnja većer, koja se već tradicionalno  održava u Domu kulture Milutina Cihlara Nehajeva, tematski je jasno određena i sve maske koje prate temu većeri ulaze u konkurenciju za vrijedne nagrade koje  dodjeljuje karnevalski odbor. Ovu dugu karnevalsku tradiciju već 128 godina prati i karnevalska izdavačka djelatnost. Naime, svake godine od davne 1875. po završetku zimskog karnevala na mesopusni utorak, iz tiska izlazi domaći humoristočko-satirićki list »Metla i  škavacera«, koji je protkan raznim šalama, dosjetkama, duhovitim životnim situacijama. Upravo na tim drevnim karnevalskim tradicijama 1967. zapoćeo je svoj život i Međunarodni senjski ljetni karneval.isutna je preko 3 i pol stoljeća. Naime, još je poznati putopisac i polihistorik Ivan Walvasor, putujući i boraveći u Senju pred 350 godina , u svojim putopisima pisao svu dinamičnost, kreativnost i temperament Senja i Senjana u vrijeme karnevala. O karnevalu imamo još ćitav niz  povijesnih dokumenata. Zimski karneval u Senju vrlo rano dobiva građanski  atribut, koji je posebice prisutan između dva rata prošlog stoljeća. Upravo senjska društva dala su značajan pečat bašinjenju i ćuvanju karnevalske  tradicije. Ima još mnogo živih svjedoka koji se sječaju intenzivnih maskiranih balova 30 tih godina, a koji su se i tada u pokladne subote održavali na  nekoliko mjesta u gradu, prema pravilima organizatora ili društvenom položaju i  statusu. Posebnost zimskog mesopusta u Senju jest što se posebno vrednuje u potpunosti zakrabuljena maska. Svaka mesopusna subotnja većer, koja se već tradicionalno  održava u Domu kulture Milutina Cihlara Nehajeva, tematski je jasno određena i sve maske koje prate temu većeri ulaze u konkurenciju za vrijedne nagrade koje  dodjeljuje karnevalski odbor. Ovu dugu karnevalsku tradiciju već 128 godina prati i karnevalska izdavačka djelatnost. Naime, svake godine od davne 1875. po završetku zimskog karnevala na mesopusni utorak, iz tiska izlazi domaći humoristočko-satirićki list »Metla i  škavacera«, koji je protkan raznim šalama, dosjetkama, duhovitim životnim situacijama. Upravo na tim drevnim karnevalskim tradicijama 1967. zapoćeo je svoj život i Međunarodni senjski ljetni karneval.

Comments are closed.